O PROJEKTU
NAZIV PROJEKTA: Istraživački projekt IP-2022-10-8014, „Evlija Čelebi i istočna Hrvatska u 17. stoljeću“
NOSITELJ PROJEKTA: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
VODITELJ PROJEKTA: doc. dr. sc. Anđelko Vlašić
VRIJEDNOST PROJEKTA: 94.710,99 eura
IZVOR FINANCIRANJA: Hrvatska zaklada za znanost
RAZDOBLJE TRAJANJA PROVEDBE PROJEKTA: 15. prosinca 2023. – 14. prosinca 2027. (četiri godine)
Za prostor današnje istočne Hrvatske, odnosno Slavoniju, južnu Baranju i zapadni Srijem, za sredinu 17. stoljeća imamo najmanje izvora, a time i najmanju istraženost. Osobito je velik nedostatak narativnih izvora koji bi nudili detaljnije informacije o stanju pod osmanskom vlašću. Iznimku predstavlja Putopis osmanskog putopisca Evlije Čelebija, koji nam nudi nove spoznaje o etničkoj i konfesionalnoj strukturi istočne Hrvatske, jasniju percepciju razvijenosti tamošnjih naselja i proširenje spoznaja o osmanskoj baštini. Ovaj projekt je prvi koji se potpuno posvećuje istraživanju povijesti istočne Hrvatske pod osmanskom vlašću.
Ciljevi su projekta unaprijediti znanstvene spoznaje o povijesti istočne Hrvatske u 17. stoljeću, omogućiti pristup autografu Putopisa objavljivanjem komentiranog prijevoda i potaknuti razvoj nove generacije mladih istraživača. Zbog regionalnog i interdisciplinarnog fokusa bit će to pionirski pothvat na polju istraživanja najobimnijega osmanskog narativnog izvora za hrvatsku povijest i doprinijet će popunjavanju praznina u znanju o raznim aspektima povijesti istočne Hrvatske u 17. stoljeću.
Članovi projektnog tima
ANĐELKO VLAŠIĆ je povjesničar osmanist i istražuje povijest hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću. Znanje osmanskog turskog jezika koristit će za analizu autografa Putopisa, za priređivanje izdanja prijevoda autografa s komentarima i pisanje monografije o putovanjima Evlije Čelebija istočnom Hrvatskom. Dosad je vodio jedan projekt i to iskustvo koristit će za koordiniranje rada projektnog tima. Upravljat će istraživačkom grupom tako što će koordinirati međusobnu suradnju pojedinih članova tima i upućivati ih na poštivanje rokova za ostvarivanje pojedinih rezultata.
Dino Mujadžević je povjesničar osmanist i istražuje povijest hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću. Znanje osmanskog turskog jezika koristit će za analizu autografa Putopisa, za priređivanje izdanja prijevoda autografa s komentarima i za pisanje monografije o putovanjima Evlije Čelebija istočnom Hrvatskom.
Marta Andrić je filologinja turkološkog usmjerenja i usavršavala se za analizu izvora na osmanskom turskom jeziku. Prevodit će i analizirati autograf Putopisa i priređivati izdanje prijevoda autografa s komentarima.
Zlatko Karač je arhitekt s fokusom na urbanističku baštinu i istraživao je osmansko-islamsku arhitekturu u istočnoj Hrvatskoj. Pisat će radove temeljene na analizi informacija o osmansko-islamskoj baštini u autografu Putopisa.
Eldina Lovaš je povjesničarka fokusirana na demografsku povijest istočne Hrvatske u ranome novom vijeku, posebice na temelju izvora mađarske provenijencije. Analizirat će doprinose mađarskih povjesničara istraživanju istočne Hrvatske na temelju Putopisa i uspoređivati demografske podatke iz autografa Putopisa s informacijama u habsburškim popisima stanovništva.
Stanko Andrić je povjesničar s usmjerenjem na kulturnu i vjersku povijest istočne Hrvatske u srednjem i ranom novom vijeku. Uspoređivat će informacije iz autografa Putopisa s podacima o kasnosrednjovjekovnoj povijesti istočne Hrvatske, posebice o toponimiji i topografiji toga prostora.
